Aspergerov sindrom Wikipedia. Aspergerov sindrom jedan je od nekoliko poremeaja iz autistikog spektra karakteriziran potekoama u drutvenoj interakciji i ogranienim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Takoer se naziva Aspergerov poremeaj ili samo Asperger. Meu klinikim istraivaima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremeajem. Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremeaja iz spektra autizma po tome to kod njega openito nema zastoja u jezikom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostikom kriteriju nije spomenuta motorika nespretnost i atipina upotreba jezika, to se zna esto javljati. Sindrom je dobio ime po austrijskompedijatru. Hansu Aspergeru, koji je 1. Pedeset godina kasnije poremeaj je uao u ICD bos. Dravni struni ispit u daljnjem tekstu Ispit je organizirani nain provjere znanja, vjetina i osposobljenosti dravnog slubenika u daljnjem tekstu. Uz predlog JUST upravo, ba, obavezno koristimo Present Perfect Simple, a u prevodu pored prolog vremena perfekta moete se prebaciti u AORIST koji vam. MKB i DSM klasifikaciju, ali su ipak ostala nerijeena pitanja o njegovim aspektima. Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od visokofunkcionalnog autizma eng. HFA 4 djelomino i zbog te sumnje, njegova uestalost nije vrsto ustanovljena. Taan uzrok AS a jo uvijek je nepoznat, iako istraivanja podupiru vjerovatnost genetske osnove tehnike slikanja mozga nisu identificirale jasnu opu patologiju. Nema posebnog lijeenja, a o djelotvornosti pojedinanih intervencija postoje samo ogranieni podaci. Intervencija je usmjerena na poboljanje simptoma i funkcija, a tretman je zasnovan najvie na bihevioralnoj terapiji, fokusirajui se na nedostatke u vjetini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajue postupke te fiziku nespretnost. Veina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se tekoe s komuniciranjem, drutvenim prilagoavanjem i samostalnim ivotom nastavljaju i u odrasloj dobi. Neki istraivai i ljudi s AS om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono to se treba lijeiti zapravo razlika razliitost, a ne nemogunost. Aspergerov sindrom spada u poremeaje autistikog spektra eng. ASD ili pervazivne razvojne poremeaje eng. PDD, a koji ine spektar psiholokih stanja koja karakteriziraju abnormalnosti u drutvenoj interakciji i komunikaciji koje prodiru u normalno funkcioniranje pojedinca lat. Kao i ostali psiholoki razvojni poremeaji, i ASD poinje u ranom ili kasnijem djetinjstvu, ima stabilan tok bez remisija i vraanja, ali i pogoranja koja proizlaze iz promjena u raznim modanim sistemima, povezanih sa sazrijevanjem. ASD je podskup ireg autistikog fenotipa eng. BAP u koji spadaju osobe koje nemaju ASD, ve neke osobine nalik autizmu, kao to je nedostatak u drutvenoj interakciji. Od ostala 4 oblika ASD a, autizam je po znakovima i vjerovatnim uzrocima najsliniji Aspergerovom sindromu, ali da bi se on dijagnosticirao, moraju postojati tekoe u komunikaciji, a doputa se i kanjenje u kognitivnom razvoju. Razmjer preklapanja AS a i HFA a autizam bez mentalne retardacije nije jo jasan. Trenutna klasifikacija ASD a u odreenoj je mjeri artefakt za to kako je autizam otkriven1. Jedna od predloenih promjena u 5. Dijagnostikog i statistikog prirunika za mentalne bolesti DSM V, koje se treba pojaviti u maju 2. OaZnYrJmS4SsBcSkdFMwypJKBzXg56Cqie_NHXvy7gKf0rHi-meYXIOhFijg56vJi2zGH9JlGFasi0b4E8acTpJX9Q' alt='Engleski U 100 Lekcija Pdf' title='Engleski U 100 Lekcija Pdf' />AS kao posebnu dijagnozu i svrstala ga u ASD, iji bi se stepen mjerio po skali ozbiljnosti. Predloena promjena je kontroverzna1. AS. 1. 5Aspergerov sindrom razlikuje se vie po shemi simptoma nego po jednom posebnom simptomu. Karakteriziraju ga kvalitativni nedostaci u drutvenoj interakciji, stereotipni i ogranieni naini ponaanja, aktivnosti i interesi te zaostajanje u kognitivnom razvoju koje nije od klinikog znaaja ili openito zaostajanje na planu jezika i govora. Intenzivna preokupacija tano odreenom temom, jednostrana govorljivost i fizika nespretnost tipini su znakovi, ali nisu nuni za dijagnozu. Nedostatak empatije vjerovatno je najdisfunkcionalniji aspekt AS a. Osobe s AS om doivljavaju potekoe u osnovnim elementima drutvene interakcije, u to moe spadati neuspjeh u razvijanju prijateljstava ili u dijeljenju uivanja ili postignua s drugima npr, pokazivanje onoga to im se svia, zatim nedostatak drutvene ili emocionalne uzajamnosti, te smanjene mogunosti neverbalne komunikacije npr, u kontaktu oima, izrazima lica, poloaju tijela ili gestikulaciji. Za razliku od autista, osobe s AS om obino nisu povuene u drutvu one prilaze drugima, makar i na neobian nain. Npr, takva osoba moe poeti jednostran i dosadno dug govor o njoj omiljenoj temi, a da pogreno razumije ili ne prepozna sluateljeva osjeanja ili reakcije, kao to su potreba za privatnou ili odlaskom s tog mjesta. Ova drutvena neobinost nazvana je aktivnom, ali udnom. Ovaj neuspjeh da se adekvatno reagira u drutvenoj interakciji moe od strane drugih biti protumaen kao ignoriranje tuih osjeaja, a sama ta osoba kao neosjeajna. Kognitivna sposobnost djece s AS om esto im omoguava da se ponaaju u skladu s drutvenim normama u laboratorijskom kontekstu, gdje mogu pokazati teoretsko razumijevanje osjeaja drugih ljudi, ali imaju potekoe kad se po tom znanju trebaju ponaati u situacijama iz svakodnevnog ivota. Ljudi s AS om mogu analizirati svoje shvatanje drutvene interakcije i pretoiti ga u krute smjernice ponaanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neprijatne naine, kao to je forsirani kontakt oima, to rezultira ponaanjem koje u oima drugih izgleda kruto ili naivno. Djeija elja za druenjem moe otupjeti kroz neuspjene sluajeve drutvene interakcije. Naalost sve je vie ljudi koji ele posao u inostranstvu. Veliki procenat je zainteresovan za Nemaku, Austriju ili vajcarsku zemljama u kojima je nemaki. Dekameron it. Il Decamerone, Decameron je zbirka od 100 novela koju je napisao italijanski autor ovani Bokao. Vjerovatno je zapoeta 1350, a zarena 1353. Znanje engleskog jezika je postalo neophodno, posebno ako elite da se zaposlite. Iako se engleski kod nas ui u kolama i na fakultetima, najvei broj ljudi. Pretpostavka da su osobe s AS om predisponirane za nasilniko ili kriminalno ponaanje bila je istraivana, ali nije poduprta podacima. Veina dokaza ukazuje da djeca s AS om puno ee budu rtve nego krivci. Studija iz 2. 00. AS om istovremeno imala i druge psihijatrijske poremeaje, kao to je izoafektivni poremeaj. Ogranieni interesi i ponavljajue ponaanjeuredi uredi izvorLjudi s AS om esto pokazuju ponaanje, interese i aktivnosti koje su ograniene i ponavljajue, a ponekad ih prate abnormalna intenzivnost i fokusiranost. Leonard Nimoy I Am Not Spock Pdf. Mogu se drati krutih rutina, kretati se na stereotipne i ponavljajue naine ili se preokupirati dijelovima predmeta ili teme. Dranje za specifina i uska podruja interesa jedna je od udarnih karakteristika AS a. Takve osobe mogu skupljati tomove detaljnih informacija o relativno uskoj temi, kao to su podaci o vremenu ili imena zvijezda, a da nemaju pravo razumijevanje o iroj tematici. Npr, dijete moe zapamtiti brojeve modela kamera, iako malo mari za fotografiju. Ovo ponaanje obino postaje primjetno u dobi od 5 ili 6 godina. Iako se ovi posebni interesi mogu mijenjati s vremena na vrijeme, oni obino postaju jo neobiniji i s jo vie suenim fokusom, pa esto toliko dominiraju drutvenom interakcijom da itava porodica moe postati uvuena u to. Zbog toga to suene teme esto zaokupljaju panju djece, ovaj simptom moe proi neprimijeen. Stereotipno i ponavljajue motoriko ponaanje predstavlja jezgro pri dijagnosticiranju AS a i ostalih ASD ova. Ono ukljuuje pokrete rukom, kao pljeskanje ili uvrtanje, te sloene pokrete cijelog tijela. Oni se obino ponavljaju u duim ispadima i izgledaju vie svojevoljno i ritualno od tikova, koji su bri, manje ritmini i rjee simetrini. Iako osobe s AS om stjeu jezike sposobnosti bez veih smetnji i u njihovom govoru nema znaajnih abnormalnosti, usvajanje jezika i njegova upotreba obino su atipini. U abnormalnosti spadaju govorljivost, nagli prijelazi na drugu temu, doslovno interpretiranje i pogreno razumijevanje nijansi, upotreba metafora razumljivih samo govorniku, nedostaci u slunoj percepciji, neobino pedantan, formalan i idiosinkrazijski govor, te neobinosti u glasnoi, tonu, intonaciji, prozodiji i ritmu. Tri aspekta komunikacijskih uzoraka od klinikog su znaaja slaba prozodija, okoliajui govor tj.